U petak, 25. svibnja 2012. u Rijeci sudjelovao sam na međunarodnom znanstvenom skupu pod nazivom „Europsko sportsko radno pravo: Ususret socijalnom dijalogu u hrvatskom sportu“.
Navedeni skup je bio najjači međunarodni skup na navedenu tematiku organiziran u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. Organizatori su bili Pravni
fakultet Sveučilišta u Rijeci i Jean Monnet Inter-University Centre of Excellence – Opatija, a jedan od glavnih inicijatora Vanja Smokvina, znanstveni novak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci iz čije se doktorske disertacije 'Sloboda kretanja sportaša i specifičnost njihova radnopravnog odnosa' izrodila
ideja o ovome skupu. Znanstveno istraživanje provedeno radi pisanja doktorske disertacije probudilo je mnogobrojna pitanja, a jedno od njih je i pravni (radni) status profesionalnih sportaša
kakav postoji u uređenih zapadnoeuropskim državama i na žalost vrlo loše uređenog, pogotovo s aspekta radnog prava, u Republici Hrvatskoj.
Ulaz na znanstveni skup je bio slobodan, kotizacije nije bilo zbog visokog pokroviteljstva grada Rijeke, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskog Olimpijskog Odbora, Odjela za sport
Europske komisije, Međunarodnog sportsko-pravnog centra i akademije iz Den Haaga, Zaklade Hanns Seidel i mnogih drugih sponzora. Za konferenciju sam saznao tek dva dana prije i budući da bih se u
budućnosti volio usavršavati u tom području nisam ni u trenutku razmišljao da li bih trebao otići, već sam se brzo spakirao jer takve prilike se ne propuštaju.
U Rijeku su došli neki od najznačajnijih svjetskih znanstvenika koji se bave sportskim pravom. Prije svih, prof.dr.sc. Robert Siekmann s najznačajnijeg svjetskog instituta i centra za sportsko
pravo (T.M.C. Asser Institute, Den Haag), prof.dr.sc. Richard Parrish s Edge Hill University UK. Zajedno s njima, od uglednih inozemnih predavača, sudjelovali su i dr.sc. Samuli Miettinen i
dr.sc. Roberto Branco Martins, sa Sveučilišta Helsinki, odnosno Sveučilišta Amsterdam. Prvi puta je Hrvatsko posjetio i vodeći pravni stručnjak Odjela za sport Europske komisije, gosp. Gianluca
Monte koji je govorio o temi konferencije iz perspektive Europske komisije. Dr.sc. Reiner Koch, dopredsjednik Njemačkog nogometnog saveza obradio je temu s aspekta njemačkog sportskog prava.
Prisutnost dr.sc Kocha je bila iznimno značajna, jer je njemački model sporta jedan od najrazvijenijih u svijetu, a hrvatski je pravni sustav najsličniji njemačkom. Prof.dr. Marina Brollo i
dr.sc. Anna Zilli sa Sveučilišta u Udinama govorili su o problemima i izazovima sporta u Italiji kao jedni od glavnih stručnjaka radnog prava u Italiji. Od hrvatskih znanstvenika svoj obol odnosu
hrvatske pravne znanosti i sporta dali su prof.dr. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. Hana Horak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prof.dr. Nada
Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ne umanjujući njihovu prisutnost na ovom događaju, ostale predavače možete vidjeti na programu i plakatu konferencije.
"Ovaj je skup izuzetno značajan jer obrađuje temu koja je do sada bila premalo obrađivana, zbog čega možda i proizlaze toliki problemi u
hrvatskom sportu danas", kazao je gradonačelnik Obersnel pozdravljajući sudionike. "Dosta je skupova o sportu održano na kojima se većinom govorilo o sportskoj infrastrukturi ili
medicinskoj problematici, ali o sportskom radnom pravu, gotovo da i nije bilo riječi. Reguliranje radnopravnog statusa sportaša, za Hrvatsku je između ostalog izuzetno važno i zbog toga
što će se ulaskom u EU potpuno otvoriti i tržište sportskog rada", zaključio je Obersnel.
Ministar Jovanović je povoljnim ocijenio činjenicu da se skup održava u vrijeme kada traje javna rasprava o izmjenama Zakona o sportu čije je
donošenje predviđeno za lipanj, kojima će se sport odrediti kao posebni državni interes. "Uvođenje zakonskog okvira za sprječavanje sukoba interesa, donošenje zakona o
sportskoj inspekciji koja će se posebno baviti radnopravnim pravima sportaša te reguliranje statusa vrhunskih sportaša, dio su planiranih izmjena. U Hrvatskoj ima 16000 sportskih udruga, a
godišnje se za javne potrebe u sportu iz proračuna izdvaja oko 200 milijuna kuna, nadzor se u sportskim udurgama rijetko provodio, pa smo se našli u situaciji da nas sportaši i sportske
udruge sa svih strana pritišću i traže da se nagomilani problemi riješe, stoga je uz izmjene zakona, naš cilj donijeti strategiju razvoja i financiranja sporta", kazao je ministar
Jovanović.
Svi navedeni znanstvenici, autori su stotine znanstvenih publikacija na temu europskog sportskog prava, pravnih ekspertiza i voditelji posebnih znanstvenih centara. Svojim predavanjima dali su
uvod u europsko sportsko pravo i upoznali sudionike s tom granom prava, koja je u Hrvatskoj tek u začecima. Europsko sportsko pravo, kao razvijena grana sportskog prava u kontinentalnom i
anglosaksonskom pravnom području, u Hrvatskoj još nije izučavana. Sudjelovanje na ovom događaju je bilo izuzetno korisno, jer osim sinteze europskog prava i sportskog prava, predavači su
upoznavali slušače i s dimenzijom radnog prava kroz institut radnog odnosa u profesionalnom sportu.
Socijalni dijalog, kao način rješavanja kolektivnih sporova između predstavnika radnika (sportaša) i poslodavaca (klubova) uz sudjelovanje sportskih saveza UEFA-e sve se više ističe kao važan
model unutar EU-a. Kontekst socijalnog dijaloga, kao jednog od ciljeva Europske unije, konkretno u području sporta od velikog je značaja naravno za Hrvatsku kao buduću članicu EU-a, ali i za samu
EU, jer se kroz socijalni dijalog nastoje riješiti mnogobrojni prisutni problemi u sportu: radni odnosi profesionalnih sportaša (problem nejednakosti ugovornih strana, neisplate plaća, stečaja
klubova itd.), socijalna prava sportaša (pravo na zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i osiguranje od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti).
U Hrvatskoj profesionalni sportaši u momčadskim sportovima imaju status samozaposlenih osoba (najsličnije obrtnicima) i nalaze se u nezavidnoj situaciji. Nemaju radnopravnu i socijalnopravnu
zaštitu kakvu imaju njihovi kolege u razvijenijim europskim državama. Pojedini sportaši ne primaju naknadu za svoj rad već 13 mjeseci (npr. nogometni klub Varaždin) a klubovi im u konačnici
završe u stečaju bez da se sportaši uopće mogu naplatiti zbog takvog pravnog statusa.
Inače prošlog tjedna je prezentiran u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta paket zakona o sportu, kojim se nastoje riješiti određeni problemi hrvatskog sporta i predviđa se donošenje
navedenih zakona u lipnju, samo svega nekoliko dana nakon održavanja ove konferencije, što je još značajnije utjecalo na važnost i medijsku eksponiranost navedenog događaja.
Upravo stoga, moram priznati, najviše me iznenadilo nesudjelovanje i nezainteresiranost hrvatskih sportskih djelatnika kojih je bilo tek nekoliko. Najveći broj sudionika su bili znanstvenici i
stručnjaci (ne samo pravni) koji su uključeni na razne načine u hrvatski sport, studenti i tek nekoliko sportaša zainteresiranih za uspješno mijenjanje trenutne, iznimno loše situacije u
mnogim hrvatskim sportskim savezima, organizacijama, sportskim klubovima i udrugama.
Tematika ovog skupa je bila multidisciplinarna, događaj je planiran u pravom trenutku zbog trenutno otvorene rasprave o budućnosti hrvatskog sporta, ulaz je bio slobodan stoga ne vidim značaj
mogućih isprika od spriječenosti najviše onih koji su svakodnevno uključeni u radu hrvatskog sporta. Konstruktivna kritika je uvijek dobrodošla da bi se pronašla bolja i moguća rješenja.
Write a comment