Sportaši i radnici podjednako koriste kofein kao način da ostanu budni i izdržljivi. Molekula je to koja pripada kemijskoj
skupini alkaloida, a prirodno se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima preko 60-ak biljnih vrsta koje uspijevaju širom svijeta.
Kofein je izoliran i imenovan početkom 19. stoljeća, tek kada je u Europi počeo interes za organsku kemiju. Otkrio ga je mladi liječnik iz okolice Hamburga, Friedlieb Ferdinand Runge 1819.
godine, u suradnji Johannom Wolfgangom von Göetheom. Oni su pokrenuli i proveli znanstveno istraživanje koje je rezultiralo otkrićem, izoliranjem i imenovanjem kemijskog spoja kofeina.
Međutim točan kemijski sastav kofeina utvrdio je njemački kemičar L. Medicus 1875. godine. Često se ističe da je kofein najviše proučavana supstanca od svih supstanci koje imaju stimulativna
svojstva. Međutim, unatoč brojnim znanstvenim istraživanjima, mnoga zdravstvena pitanja o kofeinu još uvijek nemaju relevantnu potvrdu. Upravo
zbog toga postoje različita pravila koja su donijele sportske institucije. Više od 30 godina praćen je njegov učinak na sposobnosti i tek je nedavno uklonjen iz zabranjenih supstanci
s popisa Međunarodne asocijacije atletskih federacija (IAAF). Međutim WADA (Svjetska anti-doping agencija) je s godinama mijenjala odluke tako što ga je stavila na zabranjenu listu, pa maknula s
te liste da bi 2004. ga stavila na tzv. listu za praćenje da bi se dalje promatralo koje nuspojave izaziva. Međunarodni olimpijski odbor postavio je gornju granicu za legalnu
upotrebu kofeina na sportskim natjecanjima. Trenutno, ta granica je na koncentraciji od 12µgml kofeina u urinu, što znači da osoba teška 70kg mora popiti 6 šalica kave da bi dostigla zabranjenu
razinu. Konzumacija 2-3 šalice kave pola sata pred natjecanje neće pokazati pozitivan rezultat na eventualnom doping testu.
Dosadašnja znanstvena istraživanja pokazuju da u umjerenim količinama izaziva vrlo malo štetnih posljedica za zdravlje. Naime,
reakcije na kofein su individualne, pa uopće nema čimbenika koji bi se mogli generalizirati. Nesumnjivo, u malim dozama on je koristan (stimulativan), dok u povećanim dozama može biti adiktivan
(izaziva ovisnost). Kada se pretjera s količinom, to može uzrokovati
probleme kao što su učestalo mokrenje, bol u želucu, glavobolju i poteškoće sa spavanjem.
Velika većina sportaša uzimaju kofein kao dodatak prehrani. Mnoge studije su promatrale utjecaj kofeina na vježbe i utvrdile da
kofein može odgoditi umor i pomoći povećavanju energetske razine, povećati budnost i brži i bistriji tijek misli, pa čak i utjecati na smanjenje bolova u mišićima. Istraživanja su
pokazala da kofein poboljšava performanse trkača na 1500m za prosječno 4,2 sekunde, kao i da poboljšava izdržljivost trkača. Do poboljšane izdržljivosti dolazi prvenstveno zbog značajnog
povećanja razine masnih kiselina u krvi što samim time povećava mogućnost da se koriste slobodne masne kiseline kao gorivo koje čuvaju vrijedne zalihe ugljikohidrata. Treba napomenuti da su
efekti veći kod osoba koje nisu navikle na uzimanje proizvoda koji sadrže kofein. Preporučena doza kako bi se povećala izdržljivost na treningu
je oko 6 mg/kg tjelesne težine. Znanstvena literatura također sugerira da je rizik od negativnih nuspojava povećan ako se kofein uzima u dozama višim od 9 mg po kg tjelesne
težine.
Kofein se prirodno nalazi u kavi, lišću čaja, čokoladi, kakau i orasima, a često se dodaje u mnoga gazirana pića. Prosječni
konzument dnevno unese 280 mg, što odgovara količini sadržanoj u dvije do tri šalice kave.
Za većinu ljudi, ispijanje 1 do 3 šalice kave dnevno potpuno je bezopasno, dok prekomjerna konzumacija može uzrokovati povišenje krvnog tlaka, 'lupanje srca', nesanicu, anksioznost te drhtanje
ruku.Kofein se apsorbira u organizmu vrlo brzo, a najveća koncentracija postiže se u roku jednog sata od uzimanja. Ovisno o
čimbenicima kao što su dob, funkcija jetre, trudnoća, i neki lijekovi, kofein se zadržava oko 5h u tijelu zdravih odraslih osoba. Izlučuje se iz organizma najviše putem mokraće (do
75%).
Sportaši u teškim treninzima izdržljivosti često traže dodatne prehrambene strategije kako bi povećali učinkovitost, a kofein ovdje nije
iznimka. Kofein može biti od koristi u samoj utrci, ali nikako ne može zamijeniti ono što dobivamo svakodnevnom uravnoteženom prehranom!
Espresso (0,3 – 0,5 dL) | 90 – 110 mg kofeina |
Instant kava(2 dL) | 65 – 100 mg kofeina |
Filter kava(2 dL) | 80 – 135 mg kofeina |
Kava bez kofeina (2 dL) | 2 – 4 mg kofeina |
Crni čaj (2 dL) | oko 60 mg kofeina |
Coca cola (limenka) | 46 mg kofeina |
Diet Coke (limenka) | 46 mg kofeina |
Pepsi (limenka) | 37 mg kofeina |
Diet Pepsi (limenka) | 35 mg kofeina |
Tamna čokolada (30 g) | 31 mg kofeina |
Mliječna čokolada (30 g) | 10 mg kofeina |
Kakao (2,5 dL) | 5 mg kofeina |
Cafetin lijek protiv bolova | 50 mg kofeina |
Write a comment